Početna:
Dobro došli u Vinariju Šafran
Posjetite nas u Vinariji Šafran, gostoprimstvo je kod nas oduvijek na najvišoj razini, a srdačna dobrodošlica svakom gostu zagarantirana.
Odu toj gostoljubivosti zapisao je davnih dana opijen ljepotom vinorodnih brežuljaka i ugrijan misnim vinima iz župnih vinograda, za svog posjeta prijatelju župniku u Brezničkome Humu, na prvoj stranici župne knjige, ban Josip Jelačić.
"U studenom tom krevetu prespih mirno vĕčnu noć;
Koj se rodi na tom svĕtu, svaki mora amo doć"
Ban Jelačić time je pohvalio gostoljubivost ali i utro put budućem turizmu u ovaj dio Varaždinske županije u koji i danas, zahvaljujući bogatoj povijesti, vinorodnim brežuljcima ali i izvrsnim vinima Vinarije Šafran hrli sve veći broj posjetitelja.
Novosti
Upoznajte nas...
Tradicija pisana vinom
Vinarija Šafran ponosi se svojim povijesnim kontinuitetom u vinogradarstvu i podrumarstvu koje prema pisanim dokumentima seže u davnu 1692. godinu. U današnje vrijeme vinogradi, podrum i cijela vinarija program su plus i imidžu tvrtke Metalproduct, krovne tvrtke obitelji Šafran.
Među najvećim smo vinarijama u Varaždinskoj županiji, a vinogradi nam se prostiru na dvadesetak hektara bregovitih padina humskog i brezničkog vinogorja.
Oko 90 tisuća trsova zasađeno je na pogodnom tlu i idealnim pozicijama blago položenih sunčanih padina slikovitoga brežuljkastog kraja. Područja je to koje se sa zapada nastavlja na planinu Ivančicu, sa sjevera na varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, dok s juga naše pozicije vinograda dodiruju zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice.
Vinarija, podrum, kušaonica
Vinarija Šafran izrasla je iz višestoljetne obiteljske tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Opremljena je najsuvremenijom opremom za preradu grožđa, fermentaciju, sazrijevanje i čuvanje vina.
Više od polovice posla u proizvodnji vina obavlja se u našim vinogradima, gdje se pomno prati svaka promjena i skrbi o održivom razvoju i ekološkim postulatima.
Najsuvremenija tehnologija nastavlja se i u podrumarenju. U našoj vinariji tehnološke cjeline proizvodnje i sazrijevanja vina potpuno su odijeljene.pa je u prvom dijelu podruma prostor za preradu grožđa i fermentaciju vina, a drugi, poseban dio podruma, uređen je za sazrijevanje vina. U skladu s najsuvremenijim metodama i uz stalnu brigu enologa i podrumara proizvodimo vina visoke kakvoće, koja se čuvaju ovisno o sorti i tehnologiji u inox i drvenim bačvama, ukupnog kapaciteta 500.000 litara.
U okviru vinarije nalazi se punionica s internim laboratorijem za kontrolu mošta i vina, a u gornjem dijelu zgrade nalaze se i prostori za degustaciju te uredi. Naša vina redovito osvajaju najviša odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu.
Ove godine imali smo ponovno i vrlo uspješnu kasnu berbu prosušenih bobica graševine.


Naša vina
Excellent
Pjenušac proizveden po tradicionalnoj metodi. Sekundarno vrenje u boci s očuvanim zelenkastoj...
Elegance
Pjenušac proizveden po tradicionalnoj metodi. Sekundarno vrenje u boci. Nastao je od sorte Frankovka,...
Pinot sivi
Za ovu sortu se kod nas još koristi ime burgundac sivi. Najčešći originalni, francuski naziv je Pinot gris....
Manzoni bijeli
Manzoni bijeli je također poznat kao i incrocio manzoni 6.0.13., najpoznatiji među klonovima koje je tijekom svog rada...
Muškat žuti
Ova sorta dolazi još pod imenima moscato giallo, moscat, moscatel, moscato siro i drugima. Pripada velikoj "obitelji" muškata koja...
Traminac Mirisavi
Za ovu sortu se kod nas još koristi ime burgundac sivi. Najčešći originalni, francuski naziv je Pinot gris....
Rajnski Riesling
Za ovu sortu ispravan bi naziv bio bijeli rizling (weise riesling), a koriste se i nazivi renski rizling, rheingauer, johannisberger,....
Vino Šafran
Vino Šafran crveno je stolno vino nastalo sljubljivanjem tri vrste grožđa - blauburgera, lovrijenca i portugisca....
Graševina
Graševinu se još naziva i talijanski rizling, laški rizling, grašica, welsch riesling, riesling italico, olaszrizlig, rizling vlasšky.
Summer Wine
Osvježavajuće koktel vino s voćnom aromom, novo je osvježavajuće ljetno piće niskog alkohola, obogaćeno....
Summer Wine For Summer Time
Posjetite našu novu stranicu
summerwine.com.hr
Sauvignon
Za ovu bi sortu ispravan naziv bio sauvignon blanc, a još se koriste i nazivi muškatni silvanac, blanc fume...
Upoznajte nas
Najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692.godine. U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije vinogradi su mahom bili u vlasništvu feudalne vlastele. Ožegović, Jelačić-Bužimski…, a spominje se da je jedna od vlasnica vinograda na području Brezničkog Huma bila i poznata dobrotvorka novomarofskoga kraja grofica Luisa Erdödy.
Dio vinograda bilo je krajem 19. i početkom 20. stoljeća i u vlasništvu nadbiskupa zagrebačkog dr. Antuna Bauera, jer nadbiskup, čija obitelj vuče korijene iz također vinorodnoga Burgenlanda ili hrvatskoga Gradišča u današnjoj Austriji, rođen je u Breznici nedaleko današnje Vinarije Šafran.
Nitko ne zna točno vrijeme početka vinarstva u ovim krajevima, ni jesu li vinovu lozu sa sobom donijeli Rimljani koji su na toj relaciji utabali cestovni smjer (Via antiqua) i jesu li duž svoje prometnice osim vila rustica gradili i klijeti ili se početak vinogradarstva i službeno poklapa tek s prvim pisanim spomenicima u 13. stoljeću, no, u povijesnim knjigama u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran, stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito pritjecao od vinogradarstva.
Tako je i danas, kada zahvaljujući najnovijim tehnologijama obrade tla i njege nasada, prerade grožđa i podrumarenja Vinarija Šafran bilježi kontinuirani rast kvalitete i sve veću potražnju na tržištu.
O vinima
U Vinariji Šafran danas je najzastupljenija sorta graševina, a slijede rajnski rizling, manzoni, pinot sivi, sauvignon, traminac mirisavi te muškat žuti, dok je od crvenih vina kupcima omiljena kupaža lovrijenca, portugisca i blauburgera.
Humščak i njegovi arheološki slojevi, (muzejska savjetnica GMV-a, arheologinja Marina Šimek)
Gradski muzej Varaždin, proveo je arheološko istraživanje Humščaka, a radove je vodila muzejska savjetnica za arheologiju Marina Šimek, čije razmatranje prenosimo u cijelosti:
Svojom nadmorskom visinom od 370 m te položajem u valovito-brežuljkastom krajoliku brdo Humščak ističe se kao markantna točka šireg prostora Brezničkog Huma. Promatrajući sa zapada njegove oštre i strme padine, čini se kao da Humščak izranja iz blago položenih brežuljaka, nepravilnih udolina i uzvisina. Potpuno drugačija slika otvara se pogledu s juga, izduženo, prilično pravilno brdo prekriveno šumom uzdiže se kao prirodna zaštita Gornjeg Huma u podnožju, ali i nešto udaljenijeg Brezničkog Huma.
Izvrstan strateški položaj, mogućnost kontrole širokog okolnog područja te zadovoljavajući uvjeti života u bogatom prirodnom okolišu s nekoliko izdašnih vodenih tokova, osobitosti su koje na mnogim mjestima, pa tako i na Humščaku, upućuju na postojanje arheološkog nalazišta. Ljudske zajednice od najstarijih su vremena znale iskoristiti ovakva mjesta i sve njihove prednosti. Da se i na Humščaku živjelo od pradavnih vremena, da se u njegovim šumama lovila divljač, u podnožju obrađivala zemlja i uzgajala stoka, pokazali su već prvi pregledi ovoga terena.
Tragove života i ljudskih djelatnosti pronašli smo još 2001.godine. Međutim, do početka arheoloških istraživanja prošlo je gotovo cijelo desetljeće. Arheološkim alatom zakopali smo na Humščaku na poticaj načelnika g. Zorana Hegedića. Poticaj i želja da se pronikne u prošlost ovog lijepoga kraja, ali i profesionalna znatiželja arheologa urodili su suradnjom Gradskog muzeja Varaždin i Općine Breznički Hum. Ukratko, ovih dana završili smo petu sezonu zaštitnih arheoloških istraživanja. Dosadašnji rezultati svakako su bili odlučujući za uvrštavanje lokaliteta Humščak u trogodišnje istraživačke programe Ministarstva kulture (2013. – 2015.). No, 2015.g. neće označiti kraj istraživanja jer je ovo nalazište svojom površinom toliko veliko, a svojim nalazima toliko bogato da će se s iskopavanjima svakako nastaviti i dalje.
Ovogodišnjim istraživanjem koje je na svijetlo dana iznijelo brojne i raznolike arheološke predmete, došli smo do novih spoznaja o životu na Humščaku. Svi pronađeni predmeti otpremljeni su u Gradski muzej i iako su mnogi još prekriveni zemljom i blatom, ipak se po vremenu nastanka i korištenja mogu svrstati u tri povijesna razdoblja. Najstariji kameni, koštani i keramički nalazi dokazuju postojanje naseobine iz samih početak kasnog brončanog doba, odnosno iz otprilike 13. – 12. st. pr. Kr. Računajući od današnjeg vremena, njihova starost je oko 3300 godina.
Ostaci kuće koja je bila izgrađena od prepletenog pruća i granja premazanog glinom, brojni ostaci polomljenog keramičkog posuđa za svakodnevnu upotrebu, životinjske kosti – ostaci hrane, razni utezi – od onih za tkalački stan do manjih loptastih ili bikoničnih za vreteno , izrađevine od kamena, kameni brusevi – sve su to materijalni tragovi života. Ostali su u slojevima Humščaka kao putokaz prema povijesti i kao ostavština zajednice koja se u neko nemirno i opasno vrijeme sklonila na vrh brda.
Ovdje se živjelo i u antičkom razdoblju kada su i naši krajevi unutar granica Rimskog carstva. Ovo potvrđuju brojni predmeti izrađeni u duhu antike, prije svega u njenom kasnom razdoblju. Keramičko posuđe sada već izrađeno na lončarskom kolu, veliki ručni žrvanj za usitnjavanje žitarica, i u ovim slojevima – kameni brusovi, nekoliko slomljenih željeznih predmeta, sve ovo koristilo se na Humščaku tijekom 3. i 4. stoljeća. Iznenađenje ovogodišnjeg istraživanja predstavlja antička lovačka zviždaljka izrađena od paroška, cijela sačuvana što znači da nije odbačena kao nepotrebna, već je u nekom trenutku izgubljena. Kraju 15. i početku 16. st. pripadaju arheološki nalazi otkriveni na najzapadnijem dijelu Humščaka, na mjestu gdje pretpostavljamo da se u vrijeme turskih prodora nalazila drvena straža ili čardak. Ovakvi manji drveni objekti podizali su se na strateškim, povišenim položajima i služili su prije svega za izviđanje, kontrolu okolnog šireg područja i obavještavanje susjednih utvrda, ali i okolnog stanovništva o nadolazećoj opasnosti. Prijelaz kasnog srednjeg na rani novi vijek kao i vojničko okruženje određuju vrstu arheološke građe otkrivene ove ali i proteklih nekoliko godina.
Ne čudi što su najbrojniji nalazi kovani čavli različitih veličina i namjena – jer, spomenuli smo da je čardak bio drveni objekt. Fragmenti zemljanih lonaca, dijelovi konjske opreme, olovna municija, dijelovi odjeće – željezne kopče za različito remenje, keramički dijelovi peći (kahle), pripadaju vremenu 15. i 16. stoljeća. S položaja čardaka osobito je zanimljiv jedan brončani nalaz: radi se o kružnom pločastom ukrasu s konjske opreme. Pošto je prekriven patinom, tek će laboratorijska obrada pokazati je li brončana falera bila ukrašena. Vjerujemo da i ovih nekoliko kratkih natuknica može dočarati dugu prošlost nataloženu u slojevima Humščaka te da isto tako pred sve nas postavlja obavezu jer Humščak zavređuje daljnje istraživanje i sigurno će nam podariti još mnoga iznenađenja, ističe Marina Šimek.
Kontakt
Vinarija Šafran
Breznica 1d
42225 Breznički Hum
Tel.: +385 91 3095 326
Tel.: +385 91 6261 499
Fax: +385 42 209 835
E-mail: info@vinarija-safran.hr