Početna:

Dobro došli u Vinariju Šafran

Posjetite nas u Vinariji Šafran, gostoprimstvo je kod nas oduvijek na najvišoj razini, a srdačna dobrodošlica svakom gostu zagarantirana.

Odu toj gostoljubivosti zapisao je davnih dana opijen ljepotom vinorodnih brežuljaka i ugrijan misnim vinima iz župnih vinograda, za svog posjeta prijatelju župniku u Brezničkome Humu, na prvoj stranici župne knjige, ban Josip Jelačić.

"U studenom tom krevetu prespih mirno vĕčnu noć;
Koj se rodi na tom svĕtu, svaki mora amo doć"

Ban Jelačić time je pohvalio gostoljubivost ali i utro put budućem turizmu u ovaj dio Varaždinske županije u koji i danas, zahvaljujući bogatoj povijesti, vinorodnim brežuljcima ali i izvrsnim vinima Vinarije Šafran hrli sve veći broj posjetitelja.

Upoznajte nas...

Tradicija pisana vinom

Vinarija Šafran ponosi se svojim povijesnim kontinuitetom u vinogradarstvu i podrumarstvu koje prema pisanim dokumentima seže u davnu 1692. godinu. U današnje vrijeme vinogradi, podrum i cijela vinarija program su plus i imidžu tvrtke Metalproduct, krovne tvrtke obitelji Šafran.

Među najvećim smo vinarijama u Varaždinskoj županiji, a vinogradi nam se prostiru na dvadesetak hektara bregovitih padina humskog i brezničkog vinogorja.

Oko 90 tisuća trsova zasađeno je na pogodnom tlu i idealnim pozicijama blago položenih sunčanih padina slikovitoga brežuljkastog kraja. Područja je to koje se sa zapada nastavlja na planinu Ivančicu, sa sjevera na varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, dok s juga naše pozicije vinograda dodiruju zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice.

 

Vinarija, podrum, kušaonica

Vinarija Šafran izrasla je iz višestoljetne obiteljske tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Opremljena je najsuvremenijom opremom za preradu grožđa, fermentaciju, sazrijevanje i čuvanje vina.

Više od polovice posla u proizvodnji vina obavlja se u našim vinogradima, gdje se pomno prati svaka promjena i skrbi o održivom razvoju i ekološkim postulatima.

Najsuvremenija tehnologija nastavlja se i u podrumarenju. U našoj vinariji tehnološke cjeline proizvodnje i sazrijevanja vina potpuno su odijeljene.pa je u prvom dijelu podruma prostor za preradu grožđa i fermentaciju vina, a drugi, poseban dio podruma, uređen je za sazrijevanje vina. U skladu s najsuvremenijim metodama i uz stalnu brigu enologa i podrumara proizvodimo vina visoke kakvoće, koja se čuvaju ovisno o sorti i tehnologiji u inox i drvenim bačvama, ukupnog kapaciteta 500.000 litara.

U okviru vinarije nalazi se punionica s internim laboratorijem za kontrolu mošta i vina, a u gornjem dijelu zgrade nalaze se i prostori za degustaciju te uredi. Naša vina redovito osvajaju najviša odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu.

Ove godine imali smo ponovno i vrlo uspješnu kasnu berbu prosušenih bobica graševine.

logovinarijanew.png
vinograd3.jpg

Upoznajte nas

Vinogradarstvo obitelji Šafran

Najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692.godine. U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije vinogradi su mahom bili u vlasništvu feudalne vlastele. Ožegović, Jelačić-Bužimski…, a spominje se da je jedna od vlasnica vinograda na području Brezničkog Huma bila i poznata dobrotvorka novomarofskoga kraja grofica Luisa Erdödy.

Dio vinograda bilo je krajem 19. i početkom 20. stoljeća i u vlasništvu nadbiskupa zagrebačkog dr. Antuna Bauera, jer nadbiskup, čija obitelj vuče korijene iz također vinorodnoga Burgenlanda ili hrvatskoga Gradišča u današnjoj Austriji, rođen je u Breznici nedaleko današnje Vinarije Šafran.

Nitko ne zna točno vrijeme početka vinarstva u ovim krajevima, ni jesu li vinovu lozu sa sobom donijeli Rimljani koji su na toj relaciji utabali cestovni smjer (Via antiqua) i jesu li duž svoje prometnice osim vila rustica gradili i klijeti ili se početak vinogradarstva i službeno poklapa tek s prvim pisanim spomenicima u 13. stoljeću, no, u povijesnim knjigama u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran, stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito pritjecao od vinogradarstva. 

Tako je i danas, kada zahvaljujući najnovijim tehnologijama obrade tla i njege nasada, prerade grožđa i podrumarenja Vinarija Šafran bilježi kontinuirani rast kvalitete i sve veću potražnju na tržištu.

O vinima

U Vinariji Šafran danas je najzastupljenija sorta graševina, a slijede rajnski rizling, manzoni, pinot sivi, sauvignon, traminac mirisavi te muškat žuti, dok je od crvenih vina kupcima omiljena kupaža lovrijenca, portugisca i blauburgera.

Moderna vremena počinju 2006. godine
Misna vina - nastavak duge tradicije
Proizvodnja vina – Kvaliteta nastaje već u vinogradu
Povijest Brezničkog Huma

Humščak i njegovi arheološki slojevi, (muzejska savjetnica GMV-a, arheologinja Marina Šimek)
Gradski muzej Varaždin, proveo je arheološko istraživanje Humščaka, a radove je vodila muzejska savjetnica za arheologiju Marina Šimek, čije razmatranje prenosimo u cijelosti:

Svojom nadmorskom visinom od 370 m te položajem u valovito-brežuljkastom krajoliku brdo Humščak ističe se kao markantna točka šireg prostora Brezničkog Huma. Promatrajući sa zapada njegove oštre i strme padine, čini se kao da Humščak izranja iz blago položenih brežuljaka, nepravilnih udolina i uzvisina. Potpuno drugačija slika otvara se pogledu s juga, izduženo, prilično pravilno brdo prekriveno šumom uzdiže se kao prirodna zaštita Gornjeg Huma u podnožju, ali i nešto udaljenijeg Brezničkog Huma.

Izvrstan strateški položaj, mogućnost kontrole širokog okolnog područja te zadovoljavajući uvjeti života u bogatom prirodnom okolišu s nekoliko izdašnih vodenih tokova, osobitosti su koje na mnogim mjestima, pa tako i na Humščaku, upućuju na postojanje arheološkog nalazišta. Ljudske zajednice od najstarijih su vremena znale iskoristiti ovakva mjesta i sve njihove prednosti. Da se i na Humščaku živjelo od pradavnih vremena, da se u njegovim šumama lovila divljač, u podnožju obrađivala zemlja i uzgajala stoka, pokazali su već prvi pregledi ovoga terena.

Tragove života i ljudskih djelatnosti pronašli smo još 2001.godine. Međutim, do početka arheoloških istraživanja prošlo je gotovo cijelo desetljeće. Arheološkim alatom zakopali smo na Humščaku na poticaj načelnika g. Zorana Hegedića. Poticaj i želja da se pronikne u prošlost ovog lijepoga kraja, ali i profesionalna znatiželja arheologa urodili su suradnjom Gradskog muzeja Varaždin i Općine Breznički Hum. Ukratko, ovih dana završili smo petu sezonu zaštitnih arheoloških istraživanja. Dosadašnji rezultati svakako su bili odlučujući za uvrštavanje lokaliteta Humščak u trogodišnje istraživačke programe Ministarstva kulture (2013. – 2015.). No, 2015.g. neće označiti kraj istraživanja jer je ovo nalazište svojom površinom toliko veliko, a svojim nalazima toliko bogato da će se s iskopavanjima svakako nastaviti i dalje.

Ovogodišnjim istraživanjem koje je na svijetlo dana iznijelo brojne i raznolike arheološke predmete, došli smo do novih spoznaja o životu na Humščaku. Svi pronađeni predmeti otpremljeni su u Gradski muzej i iako su mnogi još prekriveni zemljom i blatom, ipak se po vremenu nastanka i korištenja mogu svrstati u tri povijesna razdoblja. Najstariji kameni, koštani i keramički nalazi dokazuju postojanje naseobine iz samih početak kasnog brončanog doba, odnosno iz otprilike 13. – 12. st. pr. Kr. Računajući od današnjeg vremena, njihova starost je oko 3300 godina.

Ostaci kuće koja je bila izgrađena od prepletenog pruća i granja premazanog glinom, brojni ostaci polomljenog keramičkog posuđa za svakodnevnu upotrebu, životinjske kosti – ostaci hrane, razni utezi – od onih za tkalački stan do manjih loptastih ili bikoničnih za vreteno , izrađevine od kamena, kameni brusevi – sve su to materijalni tragovi života. Ostali su u slojevima Humščaka kao putokaz prema povijesti i kao ostavština zajednice koja se u neko nemirno i opasno vrijeme sklonila na vrh brda.

Ovdje se živjelo i u antičkom razdoblju kada su i naši krajevi unutar granica Rimskog carstva. Ovo potvrđuju brojni predmeti izrađeni u duhu antike, prije svega u njenom kasnom razdoblju. Keramičko posuđe sada već izrađeno na lončarskom kolu, veliki ručni žrvanj za usitnjavanje žitarica, i u ovim slojevima – kameni brusovi, nekoliko slomljenih željeznih predmeta, sve ovo koristilo se na Humščaku tijekom 3. i 4. stoljeća. Iznenađenje ovogodišnjeg istraživanja predstavlja antička lovačka zviždaljka izrađena od paroška, cijela sačuvana što znači da nije odbačena kao nepotrebna, već je u nekom trenutku izgubljena. Kraju 15. i početku 16. st. pripadaju arheološki nalazi otkriveni na najzapadnijem dijelu Humščaka, na mjestu gdje pretpostavljamo da se u vrijeme turskih prodora nalazila drvena straža ili čardak. Ovakvi manji drveni objekti podizali su se na strateškim, povišenim položajima i služili su prije svega za izviđanje, kontrolu okolnog šireg područja i obavještavanje susjednih utvrda, ali i okolnog stanovništva o nadolazećoj opasnosti. Prijelaz kasnog srednjeg na rani novi vijek kao i vojničko okruženje određuju vrstu arheološke građe otkrivene ove ali i proteklih nekoliko godina.

Ne čudi što su najbrojniji nalazi kovani čavli različitih veličina i namjena – jer, spomenuli smo da je čardak bio drveni objekt. Fragmenti zemljanih lonaca, dijelovi konjske opreme, olovna municija, dijelovi odjeće – željezne kopče za različito remenje, keramički dijelovi peći (kahle), pripadaju vremenu 15. i 16. stoljeća. S položaja čardaka osobito je zanimljiv jedan brončani nalaz: radi se o kružnom pločastom ukrasu s konjske opreme. Pošto je prekriven patinom, tek će laboratorijska obrada pokazati je li brončana falera bila ukrašena. Vjerujemo da i ovih nekoliko kratkih natuknica može dočarati dugu prošlost nataloženu u slojevima Humščaka te da isto tako pred sve nas postavlja obavezu jer Humščak zavređuje daljnje istraživanje i sigurno će nam podariti još mnoga iznenađenja, ističe Marina Šimek.

 

0 banu Josipu Jelačiću

Kontakt

Vinarija Šafran

Breznica 1d
42225 Breznički Hum
Tel.: +385 91 3095 326
Tel.: +385 91 2098 355
Tel.: +385 91 6261 499
Fax: +385 42 209 835
E-mail: info@vinarija-safran.hr 

Gdje smo?

Prevoditelj

hren

Pratite nas

facebook1 instagram1 youtube1

Edit Page